23.8 C
Novi Sad
utorak, jul 1, 2025

Kako se leči prolaps materice?

Ginekološki problemi kod žena mogu biti razni i mogu se kretati u rasponu onih blažih i jednostavnijih do komplikovanijih i onih koji zahtevaju neku vrstu intervencije kako bi se očuvalo reproduktivno ili opšte zdravlje žene.

Redovne godišnje ginekološke kontrole i pridržavanje uputstva lekara kod određenih stanja mogu mnogo pomoći, kako u prevenciji tako i u blagovremenom otkrivanju određenih promena i njihovom pravovoremnom i adekvanom lečenju.

Samo jedan od problema koji se može javiti kod žena u bilo kom starosnom dobu (ali češće kod žena nakon menopauze) odnosi se na prolaps materice koji predstavlja stanje kada se materica spusti do vagine zbog slabljenja mišića i ligamenata koji je drže, ali može doći i do pomeranja svog normalnog položaja mokraćne bešike, ureterima, uretre i rektuma.

Kako prepoznati ovo stanje, koji simptomi se mogu javiti kao i kako se pravilno leči u zavisnosti od faze u kojoj se nalazi pročitajte u nastavku.

Osnovne informacije o ovom stanju

Kao što je već pomenuto glavni uzročnik nastanka prolapsa materice leži u slabljenju mišića tzv. karličnog dna i labavljenja ligamenata koji fiksiraju u određenom položaju unutrašnje genitalne organe žena.

A do slabljenja mišića i ligamenata može dovesti nedostatak estrogena karakteristično za postmenopauzu, oštećenja potpornog tkiva nastala tokom trudnoće i porođaja sa krupnijim bebama, zbog fizičkog naprezanja koje traje godinama, genetskog tj. naslednog faktora, preterane gojaznosti, operacija u karličnom delu itd.

Iako se može javiti kod žena bilo koje starosne dobe, naječšće se javlja nakon menopauze u starijoj dobi posebno kod onih žena koje su imali više od jednog prirodnog vaginalnog porođaja.

Mogu se razlikovati tri do četiri stepena ili faze, a najteža je ona u kojoj se dešava da se cela materica nalazi van vagine.

Simptomi koji se mogu javiti

U zavisnosti od toga u kojoj fazi odnosno stepnu se ovo stanje nalazi ili se razvilo razlikuju se i simptomi koji se mogu javiti kao znak za uzbunu i alarm za odlazak na ginekološki pregled.

Blagi oblici ne moraju čak ni pokazivati nikakve simptome ali njih bi na redovnom ginekološkom pregledu lekar mogao uočiti.

Srednji i jaki prolapsi mogu manifestovati neke od sledećih simptoma ili više udruženih: osećaj teškoće i/ili pritiska na karlicu, bolovi u donjem delu stomaka i karlice, bolovi ili nelagodnost tokom seksualnog odnosa, stalne infekcije bešike, ispupčenje tkiva iz vagine, teškoće tokom uriniranja, neobično i/ili obilno lučenje iz vagine ili vaginalno krvarenje, zatvor ili teškoće sa pražnjenjem creva…

Kako se postavlja dijagnoza?

Tačnu dijagnozu, stadijum u kojem se nalazi i procenu opšteg stanja postavlja lekar specijalista, ginekolog, na osnovu kliničke slike pacijenta, ginekološkog pregleda, kolpometrije, kolpocistografije, cistometerije, cistoskopije, Marshallovog testa i metilenske probe.

Dakle, ukoliko se javi bilo koji od gore pomenutih simptoma potrebno je obratiti se lekaru na vreme kako bi on primenom znanja, iskustva i dijagnostičkih metoda mogao da utvrdi da li postoji problem, kakvo je stanje i koje su preporuke za lečenje.

Mogućnosti za lečenje

U zavisnosti od stadijuma odnosno faze u kojoj se nalazi prolaps materice lekar će na osnovu pregleda i simptoma koji su se ispoljili predložiti najadekvatniji metod lečenja. Uz to, u obzir će se uzeti i godine starosti pacijentkinje, broj porođaja, bračni status, planiranje trudnoće i slično.

Kao preventivne mere za žene koje su u riziku preporučuju se Kegelove vežbe, održavanje optimalne telesne težine, konstipacija i izbegavanje podizanja teških predmeta.

Ako je prisutan blaži oblik prolapsa materice najčešće se kreće sa Kegelovim vežbama i eventualno se može savetovati elektrostimulacija. Uz vežbe koje bi jačale mišiće karličnog dna, moguća je i tearpije estrogenskim preparatima.

Kada se stanje proceni kao ozbiljnije, bilo delimični ili potpuni prolaps materice, onda se pribegava agresivnijim metodama lečenja poput postavljanja vaginalnog pesara – ortopedskog prestena (koji se sve manje koristi u praksi zbog nedovoljne terapijske efikasnosti i čitavog niza neugodnih posledica) ili operativnim zahvatom.

Što se tiče hirurških operativnih metoda u praksi se najčešće primenjuju vaginalna histerektomija ili prednja i zadnja plastika vagine. Osim toga mogu se primeniti i abdominalni put za podizanje i fiksiranje ili kolpokleiza (operativno zatvaranje vagine). A sve češće se primenjuje i najmanje invazivna metoda laparoskopske operacije.

Žene još uvek nisu dovoljno osnažene i informisane da bi o ovom problemu pričale slobodno, bez osećaja stida i sramote. Zato treba znati da je ovo stanje koje pogađa veliki broj žena tokom života i značajno može uticati na opšte funkcionisanje, posebno na svakodnevne fizičke aktivnosti što se kasnije može odraziti i na socijalno funkcionisanje i osećaj samopouzdanja.

Mnogi stručnjaci tvrde da bi prolaps materice mogao da se spreči kada bi postojala prava informisanost i svest o ovom stanju, njegovoj učestalosti i efikasnosti lečenja kada se na vreme otkrije.

Najnovije
- Reklama -spot_img
- Reklama -protein box online prodaja suplementi
Možda bi Vas interesovalo