Sadržaj
Statistika brakova u Srbiji nije baš najvedrija. Od 36.000 brakova, koliko se u proseku sklopi svake godine, čak 9000 se završava razvodom, što je jedna četvrtina ukupne brojke. Koliko god vam ova prognoza zvučala sumorno, jer prilikom stupanja u brak svi veruju u „do kraja života“, moramo vam napomenuti da Srbija u ovom slučaju nije crni rekorder. Sa 25% razvedenih brakova, zaostajemo u evropskom trendu razvoda. Naime, u Evropskoj Uniji se čak 44% godišnje sklopljenih brakova okonča razvodom, dok je rekorder Portugalija sa 71%!
Ako razmišljate o razvodu braka, ovaj tekst će biti vaš informator.
Oblici razvoda braka
Razvod braka može biti sporazumni ili po tužbi. Ako supružnici pronađu dogovor o svim bitnim pitanjima razvoda – starateljstvu nad potomstvom i podelom zajednički stečene imovine, razvod braka je sporazumni. Ukoliko supružnici ne mogu da se usaglase i dogovore, jedno od njih može pokrenuti tužbu za razvod braka.
Sporazumni razvod je uvek bolja opcija jer kraće traje, ne unosi dodatne razmirice među narušene bračne odnose i cenovno je povoljniji. Razvodi po tužbi mogu se prolongirati, a cela procedura je iscrpljujuća i psihički, i finansijski. Sporazumni razvodi se završavaju u maksimalnom roku od 6 meseci (često budu realizovani i u mnogo kraćem periodu), dok razvodi po tužbi mogu potrajati i mnogo, mnogo duže.
Sporazumni razvod braka
Prilikom sporazumnog razvoda braka uskoro bivši partneri su saglasni sa idejom o razvodu i postigli su dogovor o svim bitnim pitanjima koja se razmatraju prilikom razvoda, a to su:
- Odluka o poveravanju deteta
- Visina alimentacije – doprinosa za izdržavanje deteta
- Način održavanja ličnih odnosa deteta sa drugim roditeljem
- Deoba zajedničke imovine
Sporazumni razvod treba da bude predat sudu u pisanoj formi. Za pisanje razvoda moguće je angažovati advokata, a supružnici ga mogu napisati i sami, poštujući Zakon RS. U sporazumu treba da bude navedeno ko od roditelja preuzima starateljstvo nad detetom, koje može biti zajedničko ili individualno. Sporazum treba da sadrži i visinu alimentacije i regulaciju viđanja deteta sa roditeljem sa kojim ne živi. Sud nakon zaprimljenog i razmotrenog sporazuma razmatra da li će ga usvojiti ili ne.
Predlog za sporazumni razvod braka se podnosi u sudu, u mestu prebivališta ili boravišta jednog od supružnika ili u poslednjem mestu gde su supružnici imali zajedničko prebivalište.
Ako se odlučite za sporazumni razvod platićete samo sudsku taksu za podnošenje zahteva za razvod. Taksa košta 1950 dinara i supružnici je plaćaju po pola. Naravno, pod pretpostavkom da ste sami napisali sporazumni dokument. Ako delite zajedničku imovinu stečenu tokom braka, biće vam potrebna i overa notara, koja se naplaćuje po standardnoj notarskoj tarifi.
Razvod braka po tužbi
Ako supružnici ne mogu da se dogovore o bitnim pitanjima razvoda braka, svako od njih može podneti zahtev – tužbu za razvod braka. Tužba se podnosi u sudu, u mestu gde lice koje se tuži ima prebivalište ili u poslednjem mestu gde su supružnici imali zajedničko prebivalište. Cena sudske takse za podnošenje tužbe za razvod braka iznosi 2660 dinara.
Ukoliko se odlučite za razvod po tužbi biće vam potreban i advokat koji će vas zastupati u ovom procesu. Usluge advokatskih kancelarija nisu ni najmanje povoljne za naš standard. Naime, tužba i svaki obrazloženi podnesak se u proseku naplaćuju 16.500 dinara. Izlazak na ročište će vas koštati 18.000, a ako se desi da je ročište otkazano, platićete 9.750 dinara.
Žalba na presudu na razvod braka po tužbi koštaće vas 33.000 dinara. Procedura razvoda braka po tužbi je mukotrpna, skupa i može trajati godinama. Kako se to ne bi desilo, sud je predvideo procedure posredovanja i pokušaja mirenja supružnika.
Posredovanje (medijacija)
Procedura posredovanja se vrši samo u slučajevima kada se brak razvodi po tužbi jednog od supružnika. Posredovanje za cilj ima mirenje zavađenih strana ili bar dogovor o sporazumnom ravodu braka. Odvija se u dve faze. Postoje slučajevi koji isključuju posredovanje, a to su sledeći:
- Ako neko od supružnika ne želi posredovanje
- Ako je neko od supružnika nesposoban za rasuđivanje
- Ako je mesto boravka jednog od supružnika nepoznato
- Ako je neko od supružnika u inostranstvu
Procedura mirenja
Mirenje za cilj ima sprečavanje razvoda – rešavanje odnosa supružnika i njihovo unapređivanje. Ako supružnici pristanu na ovaj korak medijator može biti centar za socijalni rad, sud, bračno savetovalište, psihoterapija – institucije koje se bave pitanjima braka i porodice. Ako se procedura mirenja uspešno okonča, smatraće se da su supružnici odustali od razvoda i tužba će biti povučena (nažalost ne i troškovi advokata). Ako mirenje nije uspešno, sledeća faza je nagodba.
Nagodba
Nagodba za cilj ima poslednji pokušaj sporazumnog razvoda. Sud će pokušati da utiče na supružnike da se dogovore o svim bitnim pitanjima razvoda – podeli imovine i poveravanju dece. Ako se supružnici dogovore, nagodba je uspela i brak se razvodi sporazumno. Ako se ne dogovore ili je dogovor samo delimični, nastavlja se sa tužbom za razvod braka.
Zašto se brakovi u Srbiji razvode?
Statistika kaže da brak u Srbiji u proseku traje od 10 do 15 godina. Ukoliko par nema zajedničko potomstvo, predviđa se trajanje do 5 godina, uz izuzetke, u oba slučaja. Srbija je još uvek patrijarhalno uređeno društvo, te stručnjaci smatraju da je stopa razvoda relativno niska iz tih razloga.
Kao najčešći razlozi razvoda navode se različitost karaktera i nemogućnost postizanja dogovora oko važnih pitanja, preljuba, finansijski problemi i udaljavanje partnera.