Sadržaj
Izbor pravog imena za firmu predstavlja jedan od najvažnijih koraka prilikom osnivanja poslovnog subjekta, bilo da je reč o društvu sa ograničenom odgovornošću (DOO) ili preduzetničkoj radnji. Ime firme nije samo formalnost, već prvi kontakt sa klijentima, nosilac identiteta brenda i ključni deo vaše poslovne reputacije.
Dobar naziv može doprineti prepoznatljivosti, poverenju i tržišnom pozicioniranju, dok loš ili generički naziv može otežati proboj na tržištu. U ovom tekstu dajemo smernice i praktične savete koji vam mogu pomoći da odaberete ime koje je usklađeno sa zakonima, ali i sa tržišnom logikom i kreativnim potencijalom. Pročitajte.
Pravni okvir i formalna pravila za ime DOO i preduzetnika
Pre nego što počnete da razmišljate kreativno, važno je razumeti osnovna zakonska pravila za imenovanje firme u Srbiji. Bez obzira na to da li otvarate DOO ili radnju, ime mora biti jedinstveno u Agenciji za privredne registre (APR) i ne sme biti već u upotrebi. Provera dostupnosti se obavlja putem pretrage na sajtu APR-a.
Kod DOO preduzeća, ime mora sadržavati pun naziv firme, pravnu formu („d.o.o.“ mora biti deo imena), kao i delatnost ili asocijaciju na delatnost (nije obavezno, ali korisno za pozicioniranje).
Kod preduzetničkih radnji, obavezni elementi su lično ime osnivača (ime i prezime), zatim naziv ili dodatak koji razlikuje radnju, kao i vrsta delatnosti poput frizerska radnja, radionica za popravku obuće itd.
Zakon ne dozvoljava korišćenje reči koje bi mogle dovesti do zablude ili asociraju na državne organe, kao ni uvredljive ili neprikladne izraze.
Razlika u pristupu: DOO vs. preduzetnik
Izbor imena firme ne funkcioniše na isti način za preduzetnika i DOO preduzeće. Preduzetnik u imenu mora imati svoje ime i prezime, što značajno sužava prostor za brendiranje. Međutim, dodatak imenu kao što je „Frizerski studio Lea“ ili „Auto servis Marko“, može se iskoristiti da se stvori asocijacija sa delatnošću, kvalitetom ili lokacijom.
DOO firme, s druge strane, imaju više kreativne slobode. Ime može biti apstraktno, brendirano, čak i izmišljeno poput „Lumos Digital d.o.o.“ ili „Planta Nova d.o.o.“. Ova fleksibilnost omogućava bolji razvoj identiteta i pozicioniranje na tržištu.
Pravilo koje važi za obe forme: ime treba da bude čitljivo, izgovorljivo, pamtljivo i jednostavno za pisanje.
Kako osmisliti ime koje funkcioniše na tržištu
Osim zakonskih okvira, još važniji deo izbora imena tiče se tržišnog pozicioniranja i psihologije kupaca. Dobar naziv treba da bude lako pamtljiv, da izaziva asocijacije vezane za delatnost ili vrednosti firme. Takođe, ne bi trebalo da bude predugačak ni komplikovan, niti da ima negativna značenja na drugim jezicima. Najbolje je da može biti dostupan za internet domen (.rs ili .com).
Primera radi, ako otvarate firmu koja se bavi digitalnim uslugama, ime poput „PixelCore d.o.o.“ ili „Webnest d.o.o.“ zvuči savremeno i jasno asocira na vašu industriju. Ako je u pitanju usluga za lokalno stanovništvo, ime poput „Vulkan Servis Niš d.o.o.“ može pomoći u lokalnoj vidljivosti.
Kod preduzetničkih radnji, dodatak imenu treba da zvuči profesionalno i da klijentu odmah bude jasno čime se bavite. Na primer: „Ana Petrović – Krojački atelje Stil“, ili „Milan Jovanović – Bravarija MaxTech“.
Najčešće greške pri odabiru imena
Kao što dobar naziv može pomoći razvoju biznisa, tako loš može izazvati konfuziju, udaljiti potencijalne klijente ili otežati promociju. Evo najčešćih grešaka:
- Korišćenje generičkih termina: „Global Trade“, „Biznis Plus“, „Solution Group“ – imena bez identiteta, teška za brendiranje.
- Korišćenje tuđih brendova ili termina koji asociraju na poznate firme: može izazvati pravne probleme.
- Preduga imena: „Preduzeće za proizvodnju i promet prehrambenih proizvoda i pića Zvezda Sever DOO“ – teško pamtljivo i nepraktično za komunikaciju.
- Upotreba stranih reči bez razumevanja: reči koje u našem jeziku zvuče moderno, a u drugom jeziku imaju neželjena značenja.
- Neprovera domena i digitalne dostupnosti: ako ne možete registrovati sajt ili e-mail na osnovu imena, izgubićete digitalni identitet.
Lista pitanja koje treba postaviti pre konačne odluke
Jedina lista u ovom tekstu uključuje pitanja koja treba sebi da postavite pre nego što predate zahtev APR-u:
- Da li je ime jedinstveno i dostupno na APR-u?
- Da li odražava delatnost ili vrednosti firme?
- Da li se lako izgovara i pamti?
- Kako izgleda u e-mail adresi ili na sajtu (npr. info@nazivfirme.rs)?
- Da li asocira na nešto negativno na drugim jezicima?
- Da li je domen slobodan za registraciju?
- Može li ime da „raste“ s firmom – da ostane relevantno i ako proširite ponudu?
Ako na većinu ovih pitanja možete odgovoriti pozitivno, verovatno imate dobar osnov za dalju registraciju.
Konsultujte se sa stručnjacima
Pored lične intuicije i kreativnosti, korisno je da se u proces uključite i stručnjake, dizajnere, marketare, pravnike i, pre svega, iskusnog knjigovođu. Knjigovođa će vas uputiti na pravne aspekte otvaranja firme, pomoći da ime bude pravilno formulisano i usklađeno sa šifrom delatnosti, kao i da vas uputi na sve dodatne obaveze koje mogu uticati na odluku o vrsti firme.
U nekim slučajevima, knjigovođa vas može posavetovati da krenete kao preduzetnik, a zatim se, po potrebi, preregistrujete u DOO kada posao poraste, a tada će i ime moći da evoluira sa vašim brendom.
Umesto zaključka – ime kao temelj identiteta
Ime firme je tehnička stavka u procesu osnivanja, ali i prva poruka koju šaljete svetu. Ime je osnova za vaš logo, vizit kartu, internet sajt, društvene mreže, ugovore i fakture. Ono ulazi u svakodnevni govor klijenata, partnera i saradnika.
Bilo da birate ime za DOO firmu koja planira ozbiljan nastup na tržištu ili za preduzetničku radnju koja želi da postane lokalno prepoznatljiv brend, proces mora biti pažljiv, promišljen i u skladu sa vašim dugoročnim ciljevima.
Prava reč na pravom mestu ne donosi samo prepoznatljivost, već i energiju firme. Kada ime nosi vašu suštinu, onda vaša firma već ima svoj identitet, čak i pre prvog klijenta.